(28. svibanj – 10. lipanj 2005.)

Radni naziv: Istraživanje podrijetla Malvazije istarske i Malvasije dubrovačke

Nositelji: Prof. dr. Ivan Pejić i prof. dr. Edi Maletić

(Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu)

Uvod

U Hrvatskoj su u uzgoju dvije sorte vinove loze koje u svom nazivu imaju pojam «Malvazija/Malvasia». irom Mediterana postoji još preko 40 sorata koje u svom imenu imaju istu riječ. Poznato je da većina njih ima jedinstven (unikatan) genotip, što znači da se radi o potpuno različitim sortama. Obzirom da je razmnožavanje plemenite vinove loze (Vitis vinifera L.) već tisućljećima vegetativno (reznicama i pupovima), genotip jedne sorte može, od trenutka postanka (spontanom hibridizacijom i razvojem iz slučajnog sjemenjaka) zadržati svoje karakteristike stoljećima nepromijenjenim. Obzirom na ovu činjenicu i značaj sorte za kvalitetu i prepoznatljivost vina, mjesto nastanka može biti na mjestu današnjeg uzgoja (autohtone sorte) ili na nekom drugom mjestu s kojeg su donesene na današnje mjesto uzgoja (introducirane sorte). Za većinu današnjih sorti vinove loze, uključujući i Malvaziju istarsku i Malvasiju dubrovačku, nije poznato mjesto nastanka. Obzirom na povijest Mediterana i poznate dosege antičke kulture, za obje navedene sorte postoji mogućnost da su nekada davno introducirane u naše krajeve iz drugih dijelova Mediterana, a najvjerojatnije iz područja Grčkog arhipelaga. Za rješavanje ovog misterija moguće je, pored standardnih ampelografskih metoda primijeniti i moderne metode genetičke identifikacije (genetic fingerprinting). Naša dosadašnja iskustva i rezultati istraživanja pružaju realnu osnovu da tijekom planirane ekspedicije otkrijemo izravne srodnike (pretke ili potomke) naših sorata, ili čak tzv. «sinonime», sorte identičnog genotipa (klonovi), ali pod drugim imenom. Dosadašnji pokušaji nisu riješili ovo pitanje zbog ograničene primjene i teškoća s kojima su suočena ampelografska istraživanja (utjecaj okolinskih faktora na ekspresiju fenotipa).

Hipoteze

* U drugim dijelovima Mediterana postoje sorte drugih naziva (sinonimi), ali istog genotipa kao i naše sorte Malvazija istarska i Malvasija dubrovačka;
* U drugim dijelovima Mediterana postoje sorte koje su genetski povezane s našim sortama (preci, potomci ili srodnici);
* Sorte Malvazija istarska i Malvasija dubrovačka nastale su u području današnjeg uzgoja, pa se u tom slučaju mogu smatrati autohtonim;
* Uvid u genotip većeg broja sličnih sorata iz područja ekspedicije objasniti će podrijetlo i način širenja naših sorata Malvazija istarska i Malvasija dubrovačka.

Očekivani rezultati i značaj istraživanja

* Postoji mogućnost otkrivanja sinonima (sorta istovjetnog genotipa koja ima samo različito ime) jedne od naših malvazija na području Grčke i/ili Italije. Važnost ovoga može se ogledati u povećanju interesa za vina ovih sorata, kao i mogućnosti razmjene (nabave) sadnog materijala (radilo bi se u tom slučaju o klonskim varijacijama tih sorata);
* Očekuje se utvrđivanje genetskih profila i otkrivanje srodstvenih veza između drugih sorata koje će biti uzorkovane tijekom ekspedicije, što će u cjelini rezultirati novim znanstvenim spoznajama. To će dodatno skrenuti pažnju na Malvaziju i mediteransku kulturu općenito;
* Rezultati će biti prezentirani, osim u znanstvenim časopisima i skupovima i u većem broju stručnih časopisa i priloga koji prate znanost u dnevnom tisku;
* Rezultati (podaci, opisi, fotografije) predstavljaju originalne sadržaje upotrebljive za korištenje u pripremi eventualne monografije o Malvazijama Mediterana.
* Izvedbeni dio projekta planira i angažman jednog našeg studenta koji bi kroz ovo istraživanje mogao izraditi svoj diplomski rad, te kroz ovo iskustvo usmjeriti svoju karijeru na problematiku promocije Malvazija u Hrvatskoj.